Kontakti i uredovno radno vrijeme

Trg Fra Mije Čuića 1, 80240 Tomislavgrad

Tel: +387(0)34/356-800

Email: zupa.duvno[at]biskupija.md-tm.ba

Uredovno radno vrijeme radnim danom: 8:00-12:00 i 15:00-18:00.

Nedjeljom i svetkovinama: nakon sv. misa

Raspored misa

Nedjeljom i svetkovinama u Župnoj crkvi:

7:30, 9:00, 10:30, 12:00 i 18:00 sati

Radnim danom u Župnoj crkvi: 7:00 sati; četvrtkom u Župnoj crkvi u 7:00 i u 19:00 sati

Kovači: 9:00 sati (nedjeljom i scetkovinama)

Stipanići: 10:00 sati (nedjeljom i svetkovinama)

Širokovac: 11:30 sati (nedjeljom i svetkovinama)

Starački dom: petkom u 10:00 sati

Tko je sveti Tripun?

sveti.tripun( Petak, 3. 2. 2012.) Sveti Tripun Mučenik, rođen je oko godine 232. u Frigiji, gradu Kampsadi (Lampsako) koji je tada bio pripadao rimskoj provinciji Apamei. Ta je regija došla pod rimsku vlast 116. god. poslije Krista i zauzimala je veliki dio Male Azije, te je u III. stoljeću pored Rima imala najveći broj kršćanskih zajednica.

Kampsada je već u IV. stoljeću bila biskupsko sjedište a stanovništvo se pretežno bavilo poljoprivredom i stočarstvom. Jedan od prvih biskupa Kampsade Partenio (IV. st.) proglašen je svetim. Danas su od Kampsade pronađeni vrlo mali ostaci pored gradića Lapseki u blizini Dardanelskog mora, današnja Turska.

Iz jednog kodeksa armenske redakcije saznajemo da su Tripunovi roditelji bili kršćani koji su svome djetetu dali tada dosta uobičajeno ime čiji je etimološki korijen „Trüph“ što znači: „osoba plemenitog duha“, lat. i grč. Tryphon; hrvatski, kako već bilježi nadbiskup Andrija Zmajević u XVII. stoljeću: „Našijem slovinskijem jezikom Tripun rečen“.
Još kao dijete Tripun je ostao bez oca i svu brigu za njegov kršćanski odgoj preuzela je njegova majka Eukarija.
U progonstvu kojeg je dekretom u prosincu 249. godine proglasio rimski imperator Decije, a koje je trajalo do siječnja 250. godine, te bilo sedmo progonstvo počevši od Nerona, a prvo koje je obuhvatilo čitav teritorij rimskog carstva, mučeničkom smrću stradao je i mladi Tripun.

U progonstvima su kršćani (odrasli i djeca) bili primoravani prinijeti žrtvu, često nekoliko zrna tamjana pred statuom velikog imperatora. Za jednog kršćanina kojemu su poganski kultovi bili strani, a idolopoklonstvo zabranjeno, odbijanje je značilo oduzimanje svih dobara, tamnicu, prisilne radove, mučenja, pa i smrt. Sve to nakon redovitog procesa. Tako je sveti Tripun iz svog mjesta rođenja odveden u Niceju gdje mu je pred prefektom, cijele Male Azije, Akvilinom održan sudski proces. Iz kodeksa Martyrium s. Tryphonis Graecum (X. –XI. st.) za kojega se smatra da najvjernije prenosi akte procesa na upit Akvilina: „Kojeg si stanja?“ Tripun je priznao da je kršćanin, izjavom: „Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!“. Nakon trodnevnog mučenja kojim je trebalo prisiliti mladog Tripuna da žrtvuje bogovima i tako bude upisan u „libellus“ (knjiga) apostata, Tripunu bî odrubljena glava. Tijelo svetog Tripuna bilo je preneseno u Kampsadu, pa zatim u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.

Sveti Bazilije Veliki (329. – 379.), govoreći o relikvijama mučenika, piše: „Dodirujući moći mučenika uzimamo udjela u svetosti i milosti koja je u njima sadržana.“ Tako se kult relikvija mučenika proširio na cijelu Crkvu osobito poslije Milanskog Edikta 313. godine kada je sloboda kulta dovela i do nekih pretjeranosti u odnosu na relikvije mučenika, što je bio razlog da imperator Teodozije (347. – 395.) strogo zabrani prijenos mučenika. Zabrana nije imala većeg učinka sve do IX. – X. stoljeća.

Dan mučeništva (Dies Natalis) sv. Tripuna je 2. veljače, ali zbog blagdana Svijećnice prvotna Crkva je blagdan sv. Tripuna prenosila dan prije ili dan poslije 2. veljače. Mramorni napuljski kalendar (IX. st.), carigradski sinaksarij, kao i ruski kalendari, te neki grčki sinaksariji anticipiraju, slave blagdan 1. veljače. Postcipiran, tj. 3. veljače, nalazi se u poznatom benediktinskom martirologiju (Usuardi Martyrologium IX. st.) u kapuanskom kalendaru (XI. – XII. st.) kao i u kotorskom kalendaru (XV. st.). Kada je godine 1582. došlo do promjene Julijanskog u Gregorijanski kalendar, što nije odmah i svugdje u Evropi bilo s oduševljenjem primijenjeno i prihvaćeno (u Boki je zbog toga bilo i prijelaza na pravoslavlje), Papa Klement VIII. dekretom od 17. rujna 1594. godine potvrdio je slavljenje sv. Tripuna za Kotorsku biskupiju na dan 3. veljače. U Kotoru se danas sv. Tripun liturgijski slavi još: 13. siječnja – Prijenos Svetih Moći (Karike) i 10. studenog – Mali Tripundan.

Posebna atrakcija je nastup Bokeljske mornarice koja na čast sv. Tripuna svake godine prije samog početka sv. Mise pleše kolo. To je plesna igra u 12 slika iz života pomoraca.

PROGRAM PROSLAVE SVETOGA TRIPUNA

27. I. (Petak) U 12:00 LODE I PODIZANJE ZASTAVE NAKATEDRALI

30.31. I. i 1. II. U 18:00 TRODNEVNICA

2. II. (Četvrtak) U 10:00 SVETA MISA I BLAGOSLOV SVIJEĆA (KANDELORA)

U 18:00 SVEČANI PRIJENOS RELIKVIJARA, VEČERNJA I KAĐENJE SVETIH MOĆI

T R I P U N D A N

3. II. (Petak) SVEČANA SV. MISA U 10 SATI

PONTIFIKALNA SV. MISA U 18 SATI SLUŽI MONS. ILIJA JANJIĆ, BISKUP KOTORSKI

VANJSKA PROSLAVA

4. II. (Subota) U 18:00 SVEČANI KONCERT U KATEDRALI – NASTUPA MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR „LIRA“ IZ VODICA

5. II. (Nedjelja) U 9:30 DOČEK BOKELJSKE MORNARICE I GRADSKE MUZIKE IZ TIVTA PRED GLAVNIM GRADSKIM VRATIMA

U 10:00 NA TRGU PRED KATEDRALOM: BOKELJSKA MORNARICA PLEŠE KOLO U ČAST SVETOG TRIPUNA

U 10.30 PONTIFIKALNA SVETA MISA SLUŽI UZORITI KARIDNAL VINKO PULJIĆ NADBISKUP-METROPOLITA VRHBOSANSKI

SVEČANA PROCESIJA

12. II. (Nedjelja) U 11:00 SVETA MISA

U 12:00 SPUŠTANJE ZASTAVE