Kontakti i uredovno radno vrijeme

Trg Fra Mije Čuića 1, 80240 Tomislavgrad

Tel: +387(0)34/356-800

Email: zupa.duvno[at]biskupija.md-tm.ba

Uredovno radno vrijeme radnim danom: 8:00-12:00 i 15:00-18:00.

Nedjeljom i svetkovinama: nakon sv. misa

Raspored misa

Nedjeljom i svetkovinama u Župnoj crkvi:

7:30, 9:00, 10:30, 12:00 i 18:00 sati

Radnim danom u Župnoj crkvi: 7:00 sati; četvrtkom u Župnoj crkvi u 7:00 i u 19:00 sati

Kovači: 9:00 sati (nedjeljom i scetkovinama)

Stipanići: 10:00 sati (nedjeljom i svetkovinama)

Širokovac: 11:30 sati (nedjeljom i svetkovinama)

Starački dom: petkom u 10:00 sati

Sveti Pavao pustinjak

Ljudi, željni živjeti u duhu Evanđelja, povlačili su se često u pustinju i tamo su nesmetani od suvišnih briga i rastresenosti živjeli u molitvi, razmišljanju i pokori. Kao prvaka tih pustinjaka Crkva slavi svetog Pavla.

Prema starom časoslovu, Pavao Tebanski, „začetnik i učitelj pustinjaka“, rođen je oko 228. u Donjoj Tebaidi, u Egiptu, kao dijete ugledne kršćanske obitelji. Bio je učen mladić, govorio je grčki i egipatski, a s 15 godina ostao je bez roditelja. Muž Pavlove sestre i ostali članovi obitelji polakomili su se za njegovim imanjem, a tada, sredinom III. stoljeća, započeli su i strašni progoni rimskih careva Decija i Valerijana. Šogor je Pavla prijavio progoniteljima kao kršćanina pa je on pobjegao u pustinjske planine nedaleko Crvenog mora i ostatak života proveo u jednoj pećini. U blizini se nalazila mala oaza s izvorom vode i palmama, koje su mu svojim plodovima pružale hranu, a lišćem odjeću. Prema legendi imao je kasnije i prijatelja gavrana koji mu je donosio kruh. 

Tako je Pavao pustinjak živio jednostavno, skroman i nepoznat svijetu, zadovoljan s malim, najpotrebnijim i provodio vrijeme u molitvi. Doživio je duboku starost i preminuo oko godine 343, nakon 113 godina života. Svijet je o njemu doznao zahvaljujući svetom Antunu opatu koji ga je pronašao u pustinji i pokopao te svetom Jeronimu koji je 375/376. zabilježio njegov životopis. Predaja govori da su grob svetog Pavla iskopali i kasnije čuvali pustinjski lavovi. Svetim ga je 491. proglasio papa Gelazije I. Zaštitnik je košarača, tekstilne industrije, pustinjaka, tkalaca te mnogih župa, samostana i crkava u svijetu i hrvatskim krajevima (franjevački samostan na otočiću Galevcu nedaleko Prekog na Ugljanu). Njegovim imenom nazvan je i Red svetog Pavla prvog pustinjaka-pavlini, osnovan u 13. stoljeću u Mađarskoj i Hrvatskoj. Pavlini i danas djeluju diljem svijeta, a prema podacima iz 2012. broje oko 520 redovnika, u 69 samostana i župa, smještenih u 16 zemalja. Generalna uprava pavlina nalazi se u Poljskoj. Stoljećima su uspješno djelovali u hrvatskim krajevima, a danas se pavlinski samostani nalaze u Kamenskom kod Karlovca, u Sveticama kod Ozlja, u Svetom Petru u Šumi kod Pazina i u Cavtatu.

Preuzeto sa zupajastrebarsko.hr