Naša ognjišta
- Detalji
- Kategorija: NAŠA OGNJIŠTA - Naša ognjišta
- Objavljeno Petak, 18 Ožujak 2011 12:21
Naša ognjišta su vjerski list koji je posebno vezan i neodvojiv od franjevačkog samostana u Tomislavgradu i od Duvanjskog kraja. Naime, 20. srpnja 1971. u tadašnjem Duvnu pokrenute su vjerske novine Naša ognjišta, prve katoličke novine u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata. Prvi broj imao je skromnih 12 stranica. U njegovu impresumu stoji da je izdavač „Župski ured Duvno u zajednici sa župama duvanjskog, i posuškog dekanata“. Tadašnja je vlast novinu unaprijed bila proglasila neprijateljskom, započela sa zabranjivanjem tiskanja i progonom uredništva. Zato je uredništvo u svibnju 1982. preimenovalo novinu u Svetu baštinu, koja izlazi sve do 1990., kada se listu vraća staro ime. Fra Ferdo Vlašić kao pokretač i prvi urednik lista i fra Jozo Križić kao tajnik zbog ove su novine dugo godina robijali, a članovi uredništva više su puta pozivani na obavijesne razgovore, dok je ured više puta bio pretresan.
Pet uredničkih palica
Svih godina izlaženja Naša ognjišta promijenila su pet urednika, a nekoliko brojeva uredilo je uredničko vijeće: sve je započeo pokretač i idejni tvorac fra Ferdo Vlašić, koji je list uređivao u dva navrata (srpanj 1971. – siječanj 1982., prosinac 1989. – srpanj-kolovoz 1995.). Broj za siječanj i veljaču 1982. potpisuje urednički odbor. Od ožujka 1982. do listopada 1988. urednikovao je fra Marinko Leko. Fra Viktor Nuić uređivao je list od studenog 1988. do srpnja-kolovoza 1989., fra Gabrijel Mioč od rujna 1995. do srpnja-kolovoza 2005., a fra Robert Jolić od rujna 2005.
Naša ognjišta i u Japanu
Svakodnevno smo svjedoci kako se s kulture čitanja prešlo na kulturu gledanja i slušanja. Naklada, i to ne samo katoličkih tikovina, iz broja u broj opada. Prvi broj Naših ognjišta tiskan je u 5.000 primjeraka, drugi već u 6.000, a naklada sljedećeg, predbožićnog broja, popela se na 12.000. Dakle naklada novine iz broja je u broj rasla tako da je 1988./89. postigla za Naša ognjišta rekordnu visinu naklade od 25.000 primjeraka. Početkom Domovinskog rata i prekidom veza s brojnim čitateljima u domovini i svijetu naklada, nažalost, opada da bi se danas ustalila na otprilike 15.000 primjeraka. Naša ognjišta šalju se na sve kontinente; zanimljivo je spomenuti da je neko vrijeme jedan primjerak slat čak u Japan. U vremenu kad je najtraženija vijest negativna vijest upravo katolički tisak može čitateljima pozitivnim primjerima buditi volju za životom te argumentiranim i, kad treba, kritičkim analizama tema ponuditi zdravu alternativu. To zasigurno od Naših ognjišta s pravom očekuju iole svjesniji čitatelji, koji iz mjeseca u mjesec posežu upravo za ovom novinom.
Poznati o „ Našim ognjištima“
Donosimo nekoliko zabilješki o tome što su u ovih 37 godina drugi rekli o nama:
Miroslav Krleža
" Nakon razgledavanja knjiga i listova, zamolio sam Krležu da on kao znameniti književnik i književni kritik iznese svoj sud, usmeno ili pismeno, o listu Naša ognjišta. Krleža je to spremno obećao, ali je rekao da će sud donijeti tek onda kad pomno pregleda sve brojeve. (…)
Prigodom našeg narednog i zadnjeg razgovora s posebnom sam radoznalošću čekao Krležin sud o Našim ognjištima. No, moram priznati da iz usta tako velikog književnika i pronicljivog književnog kritika nisam očekivao nikakvu laskavu ocjenu Lista. Međutim, Krleža mi je za Naša ognjišta doslovce rekao ovo: 'Stvar je izvrsna. Samo neka dečki ovako nastave.'" (Klement Galić, Naša ognjišta, ožujak 1982., str. 17.)
Dubravko Horvatić
"S obzirom da su Naša ognjišta svojom nakanom ponajprije pučki list, o svim temama u njemu pisano je na vrlo pristupačan način, ali istodobno i na razini koja ne zanemaruje činjenice, nego ih pomnjivo bilježi, i koja se ne libi pregovarati o složenim problemima na jednostavan način. Upravo je tako razmatrana i hrvatska rodoljubna i domoljubna te iseljenička problematika, i u člancima koji zadiru u povijest, kao i onima koji progovaraju o sadašnjosti. Obrađujući te teme, Naša ognjišta uspjela su polučiti svoju svrhu i kao zavičajno glasilo, ali i kao glasilo domovinske i opće sveobuhvatnosti." (Naša ognjišta, srpanj-kolovoz 1995., str. 16.)
Živko Kustić
''Stoga se u doba izlaženja Naših ognjišta, koje se dobrim dijelom poklopilo s izrazito snažnim i smišljenim djelovanjem Crkve u Hrvata na osvješćivanju crkvene i narodne baštine, u tim novinama redovito i sasvim u skladu s njihovim cijelim usmjerenjem nalaze zanimljivi i stručni, a uvijek bliski, članci o velikim ljudima iz nacionalne i crkvene povijesti, posebno onima koji su izniknuli iz hercegovačkog tla.'' (Naša ognjišta, srpanj-kolovoz 1995., str. 11.)
Tomislav Ladan
"Sažeto bih rekao ovako: posrijedi je razborit i razaznatljiv jezik koji štuje posvećenu baštinu, ne zaobilazi pučku predaju i zavičajne jezične navike – poštivajući pri tome i utemeljene inojezične sastojke, dok se u njemu slobodno i naravno iskiva od hrvatske tvorbene kovine onoliko koliko ustreba i kako se može s lakoćom podnijeti. Tražiti više od toga doista bi bilo previše, kad već i ovako jezični poznavatelj ili ljubitelj može gotovo u svakom broju Svete baštine pronaći cijele nize izvornih hrvatskih riječi i izričaja." (Naša ognjišta, srpanj-kolovoz 1995., str. 10.)
Fotogalerija:
